Poziv na konferenciju za medije i izjava povodom izglasavanja Odluke o participacijama na Filozofskom fakultetu

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirao je konferenciju za medije povodom sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj su se studenti i studentice izborili za izglasavanje svoje verzije Odluke o participacijama nakon višemjesečne borbe za pravo na javno financirano visoko obrazovanje. Očitovanje koje slijedi iz perspektive Plenuma razlaže argumente, dinamiku zahtjeva i daljnje korake u borbi protiv financijskog opterećenja studija.

Poštovani_e predstavnici_e medija,

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira konferenciju za medije koja će se održati danas, 18. lipnja 2025. godine s početkom u 15 sati ispred glavnog ulaza na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Ulica Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb.

Povod organiziranja konferencije za medije jest održavanje sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će studentski predstavnici zahtijevati izglasavanje studentske inačice Odluke o participacijama za akademsku godinu 2025./2026. koja je rezultat višemjesečne borbe. Studenti su tijekom te borbe revitalizirali tijelo Plenuma koji već više od desetljeća ima kontinuitet borbe u Hrvatskoj, ali i regiji, za ljudska i studentska prava, poglavito za pravo besplatnog i slobodnog obrazovanja.

Uprava FF je bez konzultacije sa studentima prije četiri mjeseca predložila Odluku o participacijama za nadolazeću akademsku godinu. Odluka predviđa nametanje dodatnog financijskog tereta studentima u obliku participacija za ponovni upis posljednje godine studija. Studenti su tu uvidjeli kako moraju iskazati nezadovoljstvo da se navedena odluka ne bi zakulisno izglasala.

Studenti zatim uspijevaju napisati pravno utemeljen prijedlog spomenute odluke o participacijama kojim studente oslobađaju od plaćanja participacija jer uprava nije iskazala volju za iznalaženjem alternativnih načina financiranja Fakulteta. Studenti se sastaju s upravom te pokušavaju argumentirano i transparentno postići dogovor.

Nakon nedavno održanog sastanka (2. lipnja) Plenuma s upravom Fakulteta gdje je ponovno prezentirana studentska inačica odluke i njezina pravna podloga kojom bi se studente oslobodilo od plaćanja participacije sukladno praksi Fakulteta unazad gotovo 15 godina, uprava je ostala pri vlastitom prijedlogu koji predviđa naplaćivanje participacija u iznosima od 500 do 1000 eura, uz dodatak modela plaćanja na rate kao iluziju kompromisa jer je i taj prijedlog donesen bez prethodnih konzultacija sa studentima, što je za studente okupljene u Plenum neprihvatljivo.

Uprava, nakon četiri mjeseca deliberacije, odugovlačenja i omalovažavanja studenata, na dnevni red današnje sjednice Fakultetskog vijeća uvrštava svoj prijedlog za uvođenje participacija. Dan prije sjednice uprava saziva interni sastanak s pročelnicima odsjeka te brani studentima da prisustvuju kao promatrači, tvrdeći da studenti nisu bili pozvani. Pravo pitanje je zašto nisu bili pozvani kad se raspravlja o Odluci koja se odnosi na njih i oko koje se bore četiri mjeseca.

Zatim šalje mail fakultetskoj zajednici u kojoj proziva studente za “instrumentalizaciju institucije i pokušaje destabilizacije zakonitog i demokratski uspostavljenog sustava odlučivanja i upravljanja Filozofskim fakultetom”. Sve što uprava radi je demonstracija moći koja dovodi u pitanje demokratske procese za današnje glasanje. Ukoliko studentski zahtjevi za oslobađanjem od plaćanja participacija ponovno ne budu ispunjeni, studenti okupljeni u Plenum blokiraju ovu sjednicu.

Na konferenciji za medije, predstavnik Plenuma će održati kratki izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća u kojem će informirati širu javnost o ishodu sjednice, šire razloge iza zahtjeva i djelovanja Plenuma te daljnjim koracima koji će tada biti ekskluzivno najavljeni široj javnosti.

Stoga, molimo da nam najavite svoj dolazak te nas za sva pitanja i informacije kontaktirajte e-poštom ili telefonom na niže navedeni kontakt.

Jedan svijet, jedna borba!

 

Kontakt za medije

ffzgplenum@gmail.com

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve